STANJE PLINSKOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI S OSVRTOM NA PLANIRANE INTERKONEKCIJE

• suautor:

mr. sc. Nijaz DELALIĆ, dipl. ing. maš.
Univerzitet u Sarajevu, Mašinski fakultet, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Plinski sektor Bosne i Hercegovine nikada nije igrao značajnu ulogu u energetskom miksu zemlje, a udio plina u potrošnji primarne energije se uglavnom kreće oko 2%. Za to postoji više razloga:
• BiH nema dokazanih rezervi prirodnog plina i nikada nije provođena njegova eksploatacija, što uzrokuje 100%-tnu uvoznu ovisnost
• nerazvijena plinska transportna i distrbucijska mreža
• decentralizirano uređenje države i nepostojanje državnih strateških planova u području energetike
• nepostojanje planiranih regionalnih transportnih plinovoda za koje bi bili zainteresirani strani investitori i/ili Europska unija.
Već dugo postoje planirane plinske interkonekcije sa susjednim zemljama: tri s Hrvatskom (sjeverna, južna i zapadna) i jedna sa Srbijom (nova istočna interkonekcija), ali ti planovi nikada nisu započeti pa nijedna od njih nije razmatrana dalje od određenih studijskih dokumenata (osim što je za Južnu plinsku interkonekciju napravljen idejni projekt). U posljednjih šest mjeseci došlo je do značanijeg angažovanja Sjedinjenih Američkih Država na razvoju i izgradnji jedne od njih (Južne plinske interkonekcije), koja se odnosi uglavnom na Federaciju BIH. Gotovo u isto vrijeme tvrtka Sarajevogas AD iz Republike Srpska pokreće javnu nabavu za projektiranje i izgradnju nove Istočne interkonekcije, sa Srbijom i plinovoda od Bijeljine do Novog Grada.
Isplativost obje interkonekcije je upitna sa sadašnjom razinom potrošnje prirodnog plina od oko 230 milijuna m3 godišnje, koja će na takva ostati najmanje do 2030. godine. Stoga se uz Južnu plinsku interkonekciju veže izgradnja tri kogeneracijska postrojenja (CHP): dva na mjestu postojećih blokova termoelektrana na ugljen u Kaknju i Tuzli i jedno u Mostaru (vjerojatno kod tvornice aluminija), što taj projekt čini donekle isplativim. Slično i za Istočnu interkonekciju vežu projekti dva takva postrojenja (vjerojatno u Doboju i Banja Luci).
S obzirom na pravce u kojima su usmjerene interkonekcije i investitore, predvidiv je i izvor opskrbe: ruski plin za Istočnu interkonekciju, a američki ukapljeni prirodni plin (LNG) za Južnu plinsku interkonekciju. Iako bi ti plinovodi trebali ispunjavati uvjete iz energetskih paketa EU-a, prije svega pravo pristupa treće strane, za sada nema nikakvih naznaka da će tako i biti. Također, za sada se u BiH-u ne razmatra ni europska zabrana uvoza ruskog plina jer zemlja nije članica EU-a niti je pokrenula pregovore.
Aktivnosti su pokrenute i za druge dvije preostale planirane interekonekcije: zapadnu i sjevernu s Hrvatskom, ali za sada samo na inoviranju studija izvodljivosti. Te aktivnosti provodi Vlada FBiH-a koja bi bila i investitor u te projekte, za sada bez naznaka interesa drugih investitora.